STUDENI POTOK

Za magazin BHSportLife br. 18, pisala sam o Studenom i njegovim selima. Tekst i slike dijelim ovdje, a kompletno izdanje, ako do sada niste, možete pogledati na linku ispod:

https://www.bhsportlife.ba/mobile/index.html

Destinacija: Studeni potok, Bjelašnica

Na 30-ak km južno od glavnog grada Bosne i Hercegovine, gordo stoji 2067m visoka, jedna od najljepših dinarskih planina - Bjelašnica. Zbog neposredne blizine Sarajevu, čistog vazduha i prirodnih ljepota kojima obiluje omiljeno je izletište Sarajlija i svih onih koji se u Sarajevu zateknu koji dan duže.

Još od olimpijske 1984 godine, skijalište Babin do, smješteno na njenim sjevernim padinama, centar je ovdašnjih zimskih dešavanja, vrvi od života, skijaša, sankaša, snowboardera, ljubitelja zabave i adrenalina.

A tamo s druge strane, na južnim padinama Bjelašnice, prostranstva su tišine i mira, malenih sela zimi okovanih snijegom, a ljeti obraslih u mirisne ljekovite trave. U dolinama između tih sela skrivena su mnoga blaga prirode od kojih je jedno od najljepših Studeni potok.

Ispod planinskog vrha Obalj (1896m), a iznad sela Umoljani, sa svojim izvorima (Studeno vrelo i Karino vrelo) ispod ljetne mahale Gradine, Studeni potok vijuga prema kanjonu Rakitnice.

U ljetnim mjesecima ponire, pa opet proviruje i konačno nestaje u zemlji, u vapnenim stijenama dolomita. A u proljeće pak, u svojoj punoj snazi, nabujao od topljenja planinskih snjegova, u Rakitnicu se obrušava kaskadnim vodopadom Badnji visokim oko 400m, čime započinje svoje putovanje ka Neretvi i Jadranu.

Iznad te male doline, u jednu ruku studene, u onu drugu opet tople i lijepe, nalazi se ljetna mahala Gradina. Pitoreskni kompleks ljetnih stanova tj. katuna (stočarskih koliba), veoma starih, većinom srušenih, tek ponekad prekinutih elementima moderne gradnje. Kakav je tu život nekada bio možemo zaista samo zamišljati, jer ga danas skoro i nema. U ljetnim mjesecima jedva poneko obrađeno polje, a tišinu prekidaju samo turisti u razgovoru sa veselim ženama koje prodaju svoje rukotvorine i brojne ljekovite trave s ovog područja.

Gradina je dobila svoje ime po prahistorijskoj ilirskoj gradini čiji se ostaci nalaze iznad samog naselja, na brdu Pošijak, na 1551 metru nadmorske visine.

Pošijak se veže i za sada već dobro poznatu legendu koja nas pri svakoj posjeti Umoljanima i Studenom potoku vraća u vrijeme vladavine zmajeva i ostalih čudnovatih mitskih bića. Tako se, već vijekovima priča, da je nekada davno, ogromna zmija (Aždaja) izašla iz kanjona rijeke Rakitnice i Studenom dolinom zavijugala prema selu s namjerom da proguta njegovo stanovništvo. Oni se to vidjevši popeše na Gradinu, te zajedno moliše i umoliše boga da se Aždaja na tom putu okameni. Od tada i od tuda selo dobi ime Umoljani, nesretna Aždaja i danas stoji okamenjena u stijeni iznad sela, a tragom njenog repa poteče Studeni potok.

Svojom ljepotom Studeni potok odavno privlači mnogobrojne posjetitelje, a kako teren nije previše zahtjevan mnogi se odluče i za neku od obilježenih planinarskih tura na Via Dinarica bijeloj ruti koja prolazi upravo ovuda.

Najpopularnije su:

Umoljani round tour, koja od sela Umoljani preko Vodenica na vrelu Sedrenik vodi oko Orlovca do iznad kanjona rijeke Rakitnice, pa onda ulazi u dolinu Studenog potoka, te se preko Gradine vraća u Umoljane. Duga je 7,5 km, a traje oko 2 sata.

Umoljani - Lukomir round tour, koja preko Vodenica, opet vodi do iznad kanjona Rakitnice, ali nastavlja svoj put Pružinama i preko veličanstvenog vodopada Peruća dolazi do Lukomira, najvišeg naseljenog mjesta u BiH. Povratak je preko planinskog vrha Obalj (1896mnv) s kog se iznad Studenog potoka, kroz Crveni kanjon silazi na Gradinu i Umoljane. Tura je duga 15,1 km, a traje 6:20 h.

(Više o Via Dinarica platformi potražite na: https://www.viadinarica.com/index.php/en/ )

Osim planinara Studeni potok često posjećuju i biciklisti, a zimi je ovo područje raj za sve mnogobrojnije turne skijaše.

Za koju god se aktivnost odlučite na Studenom, po povratku u Umoljane dočekaće vas veseli domaćini nekoliko ugostiteljskih objekata sa svojim domaćim i lokalnim specijalitetima, od kojih su najpopularnije pite, sač, čorbe i uštipci sa domaćim sirom i kajmakom, a okrijepiti se možete domaćim sokovima od mente, zove ili borovnice. Cijene jela su od 5 do 20 BAM, a pića od 1,5 do 5 BAM.

Svježe vode ovdje ima u izobilju na svakom koraku, što na bistrim izvorima što na seoskim ili usputnim hajr česmama, potrebna vam je samo flaša.

I na posljetku, pri odlasku iz Umoljana nemojte propustiti posjetiti nekropolu stećaka na lokalitetu Dolovi, na kom se nalazi 47 bijelih kamenih megalita, nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosnu, koji su najvjerniji pokazatelji njene veličine i iako su služili obilježiti kraj života, oni nam upravo o tom životu svjedoče vijekovima.

Takvi su i umoljanski stećci za koje se opet veže jedna od lokalnih legendi. Ona kaže da su se baš tu susreli svatovi, jedni koji su mladu vodili i oni drugi koji su po mladu krenuli. Međutim, ispriječila im se gusta planinska magla na tom putu, pa se oni ne prepoznaše, već sukobiše i tu ostaviše svoje živote, zauvijek se sjedinivši. Ovi stećci po legendi njihovo su groblje. Na jednom od ovih stećaka nalazi se i bogat prikaz kola, pa i to ovu priču ukrašava taman dovoljno za uši i oči slušatelja.

Ipak najinteresantnije i najvažnije za umoljanske stećke je to što se nekropola Umoljani, od 2016. godine nalazi na tentativnoj listi UNESCO-ve svjetske baštine, među ukupno 28 zaštićenih nekropola, od kojih su 22 na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine, po 3 su u zapadnoj Srbiji i Crnoj Gori, a 2 na jugoistoku Hrvatske.

Kakav god bio motiv, kulturni, adrenalinski, bilo da ste u potrazi za ljekovitim travama ili samo željni prirodnih ljepota i zvukova, Umoljane i Studeni potok vrijedi posjetiti. Imajte samo na umu da je bjelašnička klima prevrtljiva, pa ponesite dovoljno zaštitne opreme.

Vidimo se na Studenom!

Tekst i fotografije pripremila Arma Bešlagić, predsjednica Udruženja za razvoj i promociju ruralnog turizma „Studeni potok“

www.studenipotok.org ; Instagram: studenipotok ; info@studenipotok.org